RAMAZANSKI DERS – Fidja i keffaret su za one koji teško poste

Hvala Allahu, dž.š., koji nas je poučio Knjizi jasnoj, koji je učinio da budemo od onih koji upućuju istini neprolaznoj i odlikovao znanjem koje izvodi ljude iz tmine na svjetlo dana. Neka je salavat i selam na Allahovog poslanika Muhammeda, a.s., njegovu časnu porodicu, ashabe, naše šehide  i sve one koji ga budu slijedili na putu istine do Sudnjeg dana. Neka je hvala Allahu na svim blagodatima koje nam je podario.

Cjenjeni slušaoci Radio Kladanj. Draga braćo i sestre, omladino i djeco,  es-selamu alejkum.

U  iščekivanju smo iftara 23. ramazana 1442. h.g., a večerašnja poruka slušaocima  je:

“Šta će nepostači – fidja ili keffaret?”

Kada govorimo o postu kazali smo da je post stroga Božija dužnost punoljetnih, zdravih muslimana i muslimanki. Uzvišeni Allah je, iz Svoje neizmjerne milosti, nekim kategorijama ljudi, koji imaju opravdan razlog, dozvolio da ga ne poste. Oni kod kojih se stanje promijeni, bilo da su  bolesni pa ozdravili, ili putnici pa se vratili kući i sl., obavezni su da propuštene dane naposte, kada budu u stanju, a drugi, kod kojih se stanje ne mijenja (ne popravlja), imaju obavezu izdvajanja fidje. Da bi slušaoci dobro razumjeli termin  fidje. Fidja se najčešće spominje zajedno s terminom fidāʼ, jer imaju ista značenja. Fidāʼ je infinitiv glagola fedā/jefdī, koji u arapskom jeziku ima sljedeća značenja: iskupljenje, izbavljenje, spas, iskup, otkup(nina) i žrtva. Po mišljenju nekih autora, fidāʼ je sam čin iskupljenja, a fidja je imetak koji se daje kod iskupljenja.

U fikhskim djelima fidja se definiše riječima: obavezna kompenzacija koju čovjek daje zbog propusta u nekom ibadetu.

Ko  daje fidju?

Govoreći o obaveznosti posta, Uzvišeni Allah je rekao: Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. ( El-Bekare, 184 )

Ibn Abbas u tumačenju ovog ajeta spomenuo je samo osobu u dubokoj starosti koja  s teškom mukom podnosi post.Sam kur’anski tekst, formulacijom „onima koji ga jedva podnose“, ostavlja mogućnost da se on odnosi i na druge slične kategorije. Ibn El-Munzir prenosi konsenzus islamskih učenjaka da se ovaj propis odnosi i na bolesnika koji boluje od hronične bolesti, koju bi post činio još težom, ili bi mu u tom stanju post bilo veoma teško i naporno izvršiti. (Jusuf Al-Karadavi)

Spomenutim dvjema kategorijama osoba mogu se, prema mišljenju nekih savremenih islamskih pravnika (Muhamed Abduhu, dr. Jusuf El-Karadavija), pridodati osobe koje obavljaju teške fizičke poslove, usljed kojih nisu u mogućnosti postiti, poput rudara i sl., ili vozača koji su stalno na putu, a koji ne mogu naći slobodno vrijeme za napaštanje propuštenih dana posta. Ukoliko su u mogućnosti napostiti te dane, makar u zimskom periodu, tokom godišnjeg odmora, ili vikendima, dužni su to učiniti i fidja im ne može zamijeniti post. Ako  nisu u stanju, fidja je tada alternativni propis za njih.

Kada se daje fidja ?

Fidja se može dati odjednom, na početku ramazana i tokom ramazana, a može se izdvojiti i na kraju toga mjeseca. Davanje fidje, po propisima hanefijskog mezheba, jeste vadžib.

Kada govorim o kefaretu. Postavlja se pitanje šta je kefaret?

Kefaret je namjerno odnosno neopravdano pokvarit post tj.konzumiranje hrane i pića, pušenje duhana ili spolnim odnosom. Šeriat je osim pokajanja, traženje oprosta od Uzvišenog i napaštanje propuštenog posta predvidio i ovozemaljsku kaznu odnosno sankciju u vidu keffareta – iskupa za počinjeni grijeh.

Osnovu  za ovaj propis nalazimo u hadisu Allahovog Poslanika, a. s., koga prenosi Ebu Hurejre, a u kojem se navodi: «Došao je neki čovjek Allahovom Poslaniku i rekao mu: «Upropašten sam, Allahov Poslaniče!» «A šta te je to upropastilo? – upita ga Poslanik. «Imao sam odnos sa ženom po danu u ramazanu.» «Možeš li osloboditi roba – upita ga Poslanik. Ne – odgovori mu čovjek. Možeš li postiti dva mjeseca uzastopno? – pita dalje Poslanik. Ne – odgovori čovjek. Imaš li čime nahraniti šezdeset siromaha. Nemam – odgovori čovjek. Potom je Poslaniku a. s. donesena posuda u kojoj je bilo oko petnaest sa'a hurmi. «Evo podaj to kao sadaku – reče mu Poslanik. Je li na siromašnije od nas? Nema u ovom mjestu niko ko je u većoj potrebi od nas. Poslanik se tada nasmijao da mu se ukazala bjelina zuba, a onda reče: «Idi i nahrani njima svoju porodicu!»

U našem vremenu obaveza keffareta se izvršava na jedan od dva načina: postom dva mjeseca uzastopno, ili, u nemogućnosti da se tako postupi, prijestupnik treba da nahrani šezdeset siromaha. Iznos hrane za jednog siromaha  fidje odgovara iznosu sadekatul-fitra za jednu osobu (ove godine sadekatul-fitr iznosi 7, 10 ili 20 KM, ovisno o imovinskom stanju osobe).

Jedinstveno prikupljanje fidje i njeno prosljeđivanje siromasima

Vođeni činjenicom da veliki broj vjernika, a posebno u dijaspori, živi i radi u mjestima u kojima ne poznaje muslimana siromaha koji može biti korisnik fidje, Vijeće muftija je  donijelo fetvu o  institucionalnom prikupljanju i raspodjeli fidje i keffareta. U fetvi se, između ostalog, navodi:

„S obzirom na to da je izdvajanje fidje imovinski ibadet kod kojeg je dozvoljeno oponemoćiti osobu  u njegovom izvršavanju i da postoji potreba za lakšim dostavljanjem fidje do krajnjih korisnika (siromašnih osoba), Vijeće muftija smatra najispravnijim jedinstveno prikupljanje i distribuiranje fidje, posebno u aktuelnoj društvenoj situaciji kada jedan broj siromašnih vjernika živi u udaljenim mjestima, i s druge strane veliki broj vjernika, a posebno u dijaspori, nije u situaciji da osobno izvrši ovu obavezu na uobičajen način. Islamska zajednica ovom akcijom olakšava vjernicima da izvrše svoju vjersku obavezu pomažući istovremeno svojim socijalno ugroženim članovima.

Ovom akcijom Islamska zajednica u Bosni i Hercegovni ne mijenja suštinu fidje i keffareta, jer njihovi korisnici i dalje ostaju isti, tj. siromasi i nevoljnici, ali se njome omogućava vjernicima da na lakši, sigurniji i svrsishodniji način izvrše spomneute vjerske obaveze.

Također, ovom akcijom se ne ukida pojedinačno izdvajanje fidje i keffareta i njihovo direktno uručivanje krajnjem korisniku. Islamska zajednica je formirala poseban fond za fidju i keffaret i sva sredstva iz tog fonda će se usmjeravati samo za potrebe siromašnih, uključujući i pomoć učenicima i studentima kojima je potrebna takva vrsta pomoći.“

Na osnovu ove fetve Rijaset Islamske zajednice je osnovao poseban fond za fidju i keffaret, te svi oni koji žele mogu ovu svoju obavezu izvršiti uplatom sredstava, na posebne blokove, kod svojih imama ili na blagajni Medžlisa.

Molim Uzvišenog Allaha dž.š., da ukabuli sve ibadete koje smo izvršili zarad Njegovog zadovoljstva.

Amin! 

Hasib ef. Šošić, imam u džematu Tuholj

Također pogledajte

Dan šehida – sjećanje na najbolje sinove i kćeri

U petak, 14. maja 2021. godine, drugog dana ramazanskog bajrama obilježen je Dan šehida u …