RAMAZANSKI DERS – Zekat i sadekatul-fitr

Hvala Uzvišenom i Milostivom Gospodaru koji nam je Zemlju posteljom a nebo pokrivačem stvorio. Onome koji je Zemlju s bezbroj blagodati ukrasio a plodove njene učinio ukusnim i prijatnim onima koji ih kušaju. Svo obilje biljnog i životinjskog svijeta On je u savršenom skladu stvorio, održava ga i potčinio ga je čovjeku da bi Mu zahvalan bio. Neka je salavat i selam na učitelje čovječanstva, plemenite Allahove vjerovjesnike, tu najljepšu nisku sjajnih bisera, na čijem čelu se nalazi naš otac Adem a.s., a pečat im je milost svim svjetovima Muhammed a.s.. Neka je salavat na sve njih, na njihove porodice i sve one koji su u časnom Dinu živjeli i odlazili sa ovoga svijeta

Ramazanski dani i noći osvjetljavaju svojim nurom mu’minska srca, razvijaju u nama snagu imana i pojačavaju želju i odlučnost da ostanemo i ustrajemo na islamskom putu, na putu Istine. Ramazan je mjesec koji oplemenjuje naše misli i želje i podstiče nas da razmislimo o sebi, svojoj djeci i porodici, o rodbini, o muslimanima u Bosni i Hercegovini i o muslimanima cijeloga svijeta, jer mi smo Ummet Muhammeda a.s.

Naši safovi koji su, posebno u ramazanu veći, čvršći, zbijeniji i jači, trebaju razviti kod nas svijest da su muslimani braća, bez obzira gdje  živjeli, kojim jezikom govorili i kojoj rasi pripadali. Mi smo ummet koga povezuju Kur’an i Sunnet, mi smo kao jedno tijelo i duša. Na sve ovo simbolično ukazuju: namaz i džemat, ramazan i sadekatul-fitr, zekat i sadaka, hadž i kurban.

Svakom muslimanu i muslimanki mora biti jasno da su dužni dati zekat, ako u toku godine posjeduju imovinu u novcu, robi, stoci, poljoprivrednim proizvodima, raznim dragocjenostima i vrijednostima koje nisu neophodne za jedan normalan život, a vrijednost te imovine prelazi količinom nisaba. Nisab ove godine iznosi 8.290,00 KM što znači da svako ko ima imovine u toj i većoj vrijednosti dužan je dati zekat, i to 2,5% na ukupnu vrijednost onoga što posjeduje i vrstama imovine na koje se obračunava zekat.

Ibadet zekata podrazumijeva dvije obaveze: jedna se odnosi na izdvajanje propisanog iznosa iz imovine koja dostiže iznos nisaba, a druga obaveza je da se ta imovina stavi na raspolaganje organiziranoj Zajednici muslimana, putem Bejtul-mala, čiji čelnici imaju obavezu da prikupljena sredstva raspodjele korisnicima definiranim jasnim kur’anskim tekstom, sukladno prioritetima Zajednice. Od momenta propisivanja ovog farza bilo je jasno da je to obaveza i pravo Zajednice, o čemu nije bilo dvojbe u prvoj generaciji muslimanima.

Obaveza organiziranog prikupljanja zekata u Bejtul-mal utemeljena je u 103. ajetu sure Et-Tevba: “خذ من أموالهم صدقة تطهرهم و تزكيهم بها“ „Uzmi iz imovine njihove zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš“. Tako je Vjerovjesnik, a.s., razumio i u praksi primijenio citiranu Allahovu zapovijed kroz instituciju organiziranog prikupljanja zekata u Bejtul-mal putem službenih prikupljača (su'at).

Na više mjesta u Kur’anu Allah, dž.š., naređuje obavljanje namaza i davanje zekata, napominjući da su i raniji narodi i poslanici bili zaduženi ovim obavezama:

“I spomeni u Knjizi Ismaila. On je ispunjavao dato obećanje i je bio poslanik, vjerovjesnik. I tražio je od čeljadi svoje da namaz obavljaju i da zekat daju, i Gospodar njegov je bio njima zadovoljan.” (Merjem, 54-55)

Zekatom čistimo našu imovinu i trajno je osiguravamo, a sadekatul-fitrom otvaramo put da naš post kod Allaha, dž.š., bude primljen, jer, kako se kaže u Poslanikovom, a.s., hadisu, …post lebdi između neba i zemlje, sve dok se ne dâ sadekatul-fitr.

Dajući zekat, sadaku i raznim drugim oblicima dobročinstva, mu’mini se bore i pobjeđuju  svoje unutarnje slabosti, kao što su: samoljublje, oholost, škrtost i sebičnost. U tom smislu Kur’an iznosi slikovite primjere. Evo jednog od njih:

U suri “El-Kehf”  govori se o dva čovjeka koji su imali bašče. Jedan od njih oholo i hvalisavo kaže drugom:

“Ja sam od tebe bogatiji i jačeg sam roda.” (el-Kehf, 34)

A ovaj drugi, koji je bio iskreni vjernik, upozorava ga i kaže mu: “Kada si vidio plodove zašto nisi rekao: Mašallah, to mi je Allah darovao?”

Nakon kraćeg vremena, plodovi u bašči oholog i hvalisavog čovjeka su propali i nestali. Zašto se to dogodilo? Zato što je hvalisavac bio nezahvalan Allahu, dž.š., zato što je smatrao da blagodati i plodovi pripadaju samo njemu i nikome više i da je to samo njegova zasluga.

Dakle, uzrok propasti je bila sebičnost, oholost i škrtost.

Ali, zekat se ne daje samo na imetak već i na sve ostalo!

Imam Gazali kaže: „Na svaki dio tvog tijela dužan si zekat dati: zekat srca je razmišljati o Allahu, Njegovoj moći, mudrosti, i veličini; zekat oka je vidjeti pouku i obarati svoj pogled od harama; zekat uha je slušati zvuke i glasove spasa od vatre; zekat jezika je govoriti samo ono što približava Allahu; zekat ruke je ustezanje od zla i prihvatanje dobra; zekat nogu je korak prema hrani srca i selametu dina.“

Što se tiče sadekatul-fitra, sadekatul-fitr je obaveza svakog muslimana shodno hadisu koji se bilježi od Abdullaha b. Omera r.a., koji kaže: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., je u obavezu stavio izdvajanje sadekatul-fitra: jedan sa’ hurmi ili jedan sa’ ječma, i to za svakog muslimana bio on slobodan ili rob, muško ili žensko!” (Buhari, Muslim, Ebu Davud, Tirmizi, Nesa'i, Ibnu Madždže)

Sadekatul-fitr je prvashodno propisan za izdvajanje kako bi ispunio eventualne pukotine i šupljine koje su se javile u ramazanskom postu isto kao što je propisano učiniti sehvi-sedždu radi određenih nepravilnosti prilikom obavljanja namaza! Abdullah b. Abbas, r.a., kaže: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., je u obavezu stavio izdvajanje sadekatul-fitra, kako bi nam očistio post od ružnih riječi i postupaka, i kako bi se siromasi mogli nahraniti. Ko dadne sadekatul-fitr prije bajram namaza biće mu kabul, a ko tu sadaku udijeli nakon klanjanja bajram-namaza biće mu obična sadaka!”

Sadekatul-fitr je na drugom mjestu propisan i zbog potreba siromaha i sirotinje kako bi mogli makar bajramske dane dočekati u rahatluku i veselju. Abdullah ibn Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u obavezu stavio izdvajanje sadekatul-fitra, rekavši: “Opskrbite sirotinju u bajramskim danima kako ne bi morali bar tada prositi!”

Oni koji ne mogu činiti dobročinstvo svojom imovinom zato što je nemaju, mogu učiniti dobročinstvo lijepom riječju, iskrenim savjetom, prijateljskim druženjem, raznim vidovima brige i pažnje, koja na prvi pogled može biti mala i beznačajna.

Dobra djela se u suštini ne dijele na mala i velika, nego na iskrena i licemjerna, na djela koja su učinjena u ime Allaha Uzvišenog, ili u ime vlastitog cilja i interesa, a u tom slučaju djela nemaju trajnu i istinsku vrijednost.

Molim Allaha, dž.š., da nam ojača iman, i da naše ramazanske ibadete ukabuli i upiše u naša dobra djela.

Amin!     

Enis ef. Hodžić, imam u džematu Kuršumlija

Također pogledajte

Počeo je itikaf u našim džematima

Na području Medžlisa Islamske zajednice Kladanj itikaf će se obavljati u džematima Kuršumlija i Tarevo. …